“Prošla konvencija održana je prije nešto više od godine dana koja je prošla u tren”, rekao je predsjednik SDP-a Milanović na otvaranju stranačke konvencije ” S jedne strane borimo se s pritiscima svjetske i europske krize i onim što smo nasljedili, a s druge strane se aktivno borimo od napada nesnošljivosti i netolerancije na domaćem terenu”, rekao je.

Milanović je utvrdio kako je ovo tek pola puta mandata Vlade Kukuriku koalicije i kako postoje brojke koje pokazuju rezultate. “Jesmo li zadovoljni rezultatima? I da i ne, ali znamo da smo dali sve od sebe.”, rekao je Milanović i dodao kako postoji razumijevanje i aktivna suradnja unutar koalicije, a da su nesporazumi gotovo “statistička pogreška”. Naglasio je kako se ovdje radi o procesu koji ima svoje ciljeve i ostvarit će ih te najavio potpredsjednike koji su govorili konkretnije o reformama i mjerama.

“Nismo se došli bogatiti i osigurati si egzistenciju. Nismo došli lagati, kupovati još jedan mandat. Više nikada nećete imati političare s povlaštenim mirovinama. Došli smo provesti naš program, prije svega red” rekla je Opačić i napomenula kako se samo takva država, uređena, sa svim svojim specifičnostima, može ponovno podići na noge i postati konkurentnija, uspješnija i sretnija. “To je naša misija, naša obaveza i obećanje dano biračima. Ali da bismo to postigli moramo se mijenjati, moramo mijenjati stare navike, odreći se starog načina razmišljanja. Prečica, skrivanja pod tepih, kupovanja vremena. Toga više nema.” rekla je Opačić i ponovila kako su red i rad naš pokretač, a cilj je rast.

“Ova zemlja je umorna od nepravde, nereda i nerada. Umorna je od velikih riječi, od priči da nitko i ništa ne valja, interesa velikih koji u pozadini vuku konce na štetu malih, tema iz prošlosti, zabrinjavajućeg govora mržnje o svemu i svima” rekla je potpredsjednica i navela primjer fiskalizacije. “Sjećate li se kako su govorili – sustav će pasti, neće funkcionirati, štetit će turizmu, ugostiteljima, odvjetnicima, kumicama na tržnicama? E, pa danas, sustav funkcionira besprijekorno, prekupci izdaju račune, kumice nesmetano prodaju svoje proizvode, odvjetnicima nitko nije ugrozio povjerljiv odnos s klijentom, a iza nas je jedna od najboljih ako ne i najbolja turistička sezona” podsjetila je Opačić.

“Vjerujemo u ove mjere, vjerujemo u ovu zemlju, u mogućnosti naših ljudi. Tražimo i vaše povjerenje za reforme u koje smo krenuli. Činimo sve da one budu najmanje bolne za najnezaštićenije u društvu” rekla je Opačić i zaključila: “Ovo je godina koja će pokazati prve rezultate onoga što smo činili u protekle dvije godine: a to je uvođenje reda u sve segmente koji su kočili nove investicije. I još samo želim zahvaliti svim ljudima dobre volje, našim članovima, simpatizerima, glasačima, koji vjeruju u nas, koji nam daju motivaciju da mijenjamo stvari i da ne odustajemo jer znamo da je rezultat pred nama. Ako i pokleknemo, dignimo se, nastavimo dalje. I uspjeh će doći.”

O gospodarskom rastu i novim ulaganjima govorio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade: “Svima je jasno da ne postoji čarobna formula koja bi omogućila da se preko noći riješe svi godinama nagomilani problemi hrvatskog gospodarstva, ali naš ključni cilj ostaje gospodarski oporavak, rast i stvaranje uvjeta za nova radna mjesta i smanjenje nezaposlenosti. Radno mjesto i plaća – su ključni ne samo za egzistenciju čovjeka i obitelji, već i za osjećaj slobode i samopoštovanja. Zato je bitka za gospodarski rast i nova radna mjesta ujedno i bitka za dostojanstvo više od 380 tisuća ljudi koji u ovom trenutku traže posao.”

Post 6. konvencija SDP-a: Naš pokretač je red i rad, a cilj je rast. je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

Početkom ovog mjeseca su mediji bili prepuni natpisa o ukidanju Državnog inspektorata kao i preraspodjeli državnih inspektora u 5 ministarstava. Pri tome su se koristili raznorazni argumenti kojima se dokazivala neopravdanost te odluke, međutim očito su svi propustili spomenuti da Državni inspektorat u 15 godina nije uspio ostvariti suradnju sa Državnim uredom za reviziju što bi bilo nužno po prirodi posla.

Zbog toga gospodine ministre vas pitam zašto je ugašen Državni inspektorat, do kud se stiglo sa integracijom bivših državnih inspektora na nova radna mjesta, odnosno inspekcijske službe ministarstva,  kao i da li bivši državni inspektori, a sadašnji službenici u ministarstvu i inspekcijskim službama, obavljaju svoj posao?

Odgovor ministra Mrsića
 

Kad govorimo o Državnom inspektoratu, Državni inspektorat je osnovan sa ciljem da objedini sve inspekcijske službe u RH i nažalost taj integracijski proces se nije uspio napraviti u ovom trenutku. Dakle, prije nego što je prestao raditi Državni inspektorat preko 40 inspekcijskih službi je bilo izvan Državnog inspektorata i stoga je bilo jasno da taj integracijski proces nije završio i da nije polučio uspjeh i bilo je potrebno napraviti iskorak da se sam inspekcijski rad organizira na drugačiji način.

Kada govorimo o Inspekciji rada i Inspekciji zaštite na radu ona je bila najmanje potrebno da se integrira u Državni inspektorat jer je to jedna specifična služba koja ima sasvim druge karakteristike od represivnog aparata kao što je Državni inspektorat.

Samo da napomenom da u zemljama EU, dakle od 28 zemalja EU, samo Poljska ima inspekciju rada i zaštite na radu integriranu u jednu posebnu instituciju izvan Ministarstva rada ili ministarstva koji se bavi radom. Svim drugim zemljama i zemljama kojima se volimo hvaliti kao što je Njemačka, Austrija i Francuska i Nizozemska, u svim tim zemljama se inspektorat rada nalazi unutar samog Ministarstva rada.

Stoga se sve one stvari koje su se dešavale u posljednje vrijeme i cijeli žal za inspektoratom rada i samim državnim inspektoratom je bilo čisto politikantstvo jer smo trebali pogledati koja nam je efikasnost državnog inspektorata i na koji način mislim da državni inspektorat u budućnosti treba ostvariti onu zadaću koja je najvažnija.

Ono što mi u Vladi predlažemo je bolja organizacija samih inspekcijskih službi, učinkovitije odnos između onoga koji propisuje zakone i onaj koji zakone kontrolira a s druge strane kada govorimo o inspektoratu rada taj inspektorat će imati vrlo važnu ulogu u onome što mislimo ove godine raditi a ovu godinu mislimo proglasiti godinom borbe protiv rada na crno i u sklopu toga je sam državni inspektorat jedan od ključnih elemenata koji će dovesti do toga da se u Hrvatskoj radi na legalan način i da nemamo rada na crno.

To je i inače i u Agenti same Europske komisije i već smo na tom planu napravili značajne iskorake sa kolegama iz Europske unije ali i sa kolegama iz zemalja koja nas okružuju. Inspektori rada u novom zakonu koji će biti pred vama vrlo brzo, ja se nadam sljedeći tjedan ili što skorije, definiramo na drugačiji način rad inspektora rada. Oni počinju imati puno veće ovlasti. Do sada primjerice kada je trebalo dokazati nepravilnosti u radnom vremenu inspektorat se mogao bazirati samo na izjavi onog zaposlenika i navesti da je zaposlenik bio taj koji se nije usudio reći, je, radim ja duže, to nije nigdje evidentirano.

Po novim prijedlogu inspektori rada će moći ulaziti u inspekcije ranije, moći izuzimati određene dokumente, moć će raditi na cijelom teritorijalnom, teritoriju RH, organiziramo na drugačiji način i ono što je sasvim sigurno, inspekcija rada će raditi drugačije, bit će učinkovitija i radit će više na prevenciji a manje na kažnjavanju al jasno da ćemo u onim slučajevima koji su bitni za poštivanje zakona biti rigorozni i ja očekujem vrlo brzo ćete imati prve akcije inspektora rada. Oni rade normalno svoj posao, nije bilo prekida u njihovom djelovanju i najavljujem vrlo velike iskorake u samom inspektoratu rada.

Post Aktualno prijepodne u Saboru je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

U izmjenama zakona Milanović ne vidi alternativu promjeni, odnosno dopuni Ustava “s tih osam riječi”, s obzirom da se, naglasio je, zastara ne može mijenjati zakonom već samo Ustavom.

“Onaj tko ima drugačiju ideju ili prijedlog dobrodošao je, bez ironije, pa ćemo to riješiti zakonom. Nikada ne bismo mijenjali Ustav da to možemo učiniti promjenom zakona za koji treba puno manje podrške i glasova. Baš tako naivni nismo”, ustvrdio je.

Milanović smatra da se u promjenu Ustava mora ići iz ustavnopravnih razloga ako se želi ostvariti politički cilj, a to je da određena najteža kaznena djela ne idu u zastaru. “To je za nas društvena vrijednost, a za one koji su protiv toga nije”, poručio je.

Po njegovim rječima, neke su zapadnoeuropske države više desetaka puta mijenjale Ustav, svaki put iz političkih razloga jer, ocijenio je, nema drugih razloga za promjenu Ustava, pa i ”ad hoc” ako treba da bi se određena vrijednost istaknula ili zaštitila. “Jedino me zanima jesi li ”za” ili ”protiv”, a ako si ”protiv” reci zašto, jer nije razlog da se Ustav ne smije prečesto mijenjati”, rekao je.

Kao što ne vidi alternativu izmjeni Ustava, Milanović ne vidi alternativu ni davanju autocesta u koncesiju.

Možemo se kaže, praviti da nema skupih kredita, ali sve dođe na naplatu, pa i preskupo bojanje tunela, a možemo ići prema bankrotu autocesta ili sklopiti ugovor s onima koji mogu doći do jeftinijih kredita nego hrvatska država.

Svima koji spominju referendum o monetizaciji, Milanović je poručio da njegova Vlada može i odustati od koncesije, ali da će onda netko drugi morati vraćati kredite. Nema rasprodaje, kaže autoceste ostaju u Hrvatskoj, alternativa su jedino financijske nevolje.

Na današnjoj 5. sjednici Glavnog odbora SDP-a, održanoj u sjedištu Stranke, usvojeni su sljedeći zaključci:

1.      Glavni odbor SDP-a podupire unutarstranačka izborna pravila za unutarstranačke Konvencije te ih  smatra poticajnima za stvaranje kadrovskih temelja za buduće lokalne izbore.

2.      Glavni odbor SDP-a usvojio je odluku da se sve Konverncije unutarstranačkih izbora za lokalne organizacije SDP-a drže do kraja studenog ove godine.

Post Milanović na Glavnom odboru: Moramo se suočiti s teretima iz prošlosti kako bismo zaštitili svoje društvene vrijednosti je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

Dakle ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije te se u prilogu dostavlja i izjava o njegovoj usklađenosti sa pravnom stečevinom EU i pravnim aktima Vijeća Europe.
Javne ceste i njihov pravni status, način korištenja, razvrstavanje, planiranje, građenje, održavanje, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih cesta prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta uređeni su Zakonom o cestama kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga zakona.

Vlada je na sjednici prihvatila Nacrt prijedloga zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o cestama sa Nacrtom konačnog prijedloga Zakona radi preuzimanja direktiva EU Parlamenta i Vijeća.

Međutim, uz preuzimanje pravne stečevine Europske unije, Zakon o cestama bilo je nužno uskladiti sa novim Zakonom o koncesijama, Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i Kaznenim zakonom.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim zakonom jesu naknada za korištenje javnih cesta, autocesta i pojedinih cestovnih objekata, most, tunel, vijadukt, slično na državnim cestama. Godišnja naknada za upotrebu javnih cesta koja se naplaćuje za motorna i priključna vozila, korisnička naknada, elektronički sustav i za naplatu cestarine, tehnički zahtjevi, posebni uvjeti za europsku elektroničku naplatu cestarine ENC-om i interoperabilnost, sigurnosni zahtjevi za tunele u prometu po ranije važećim propisima, upravno tijelo za sigurnost tunela, ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu, revizija sigurnosti TEM ceste, kontrola sigurnosti i vođenja evidencije o prometnim nezgodama, inteligentni transportni sustavi u cestovnom prometu.

Po redom po prvi put se u Zakon uvode pojmovi “biciklistička traka” i “biciklistička staza” u članku 2. te se oglašuje ministar u Članku 15. da uz suglasnost ministra za graditeljstvo donese tehničke provedbene propise kojima se uređuje projektiranje građenja, rekonstrukcije, održavanja biciklističkih staza i biciklističkih traka uključujući i način prometovanja i njihova označavanja prometnom signalizacijom.

U članku 5. propisuje se da se za korištenje javnih cesta vozilima registriranim u Republici Hrvatskoj naplaćuje godišnja naknada a vozilima bez obzira na državu u kojoj su registrirana može se pod uvjetima propisanim Zakonom o cestama naplaćivati cestarina odnosno korisnička naknada.

Naknade za korištenje javnih cesta ne smiju diskriminirati korisnike javnih cesta.
Uvođenje naknada ne smije diskriminirat međunarodni promet javnim cestama, niti prijevoznicima u cestovnom prometu poremetiti slobodu tržišnoga natjecanja. Za korištenje iste dionice autoceste ne može za bilo koju skupinu vozila istodobno naplaćivat cestarina i korisnička naknada.

Člankom 6. propisano je da je cestarina naknada za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekta: most, tunel, viadukt i slično, na državnoj cesti koja se plaća u iznosu određenom na temelju udaljenosti koju je vozilo prešlo i na temelju skupina vozila. Cestarina obuhvaća infrastrukturnu pristojbu, kao i pristojbu za vanjske troškove.
Ministru pomorstva, prometa i infrastrukture daje se ovlast za donošenje provedbenih propisa kojima će urediti skupine vozila u koje se raspoređuju vozila u svrhu naplate cestarine, ali i niz drugih provedbenih propisa. Rok za donošenje tih propisa je 1. listopada 2013. godine.

Također se propisuju uvjeti pod kojima Hrvatske autoceste i koncesionar mogu davat popuste ili sniženja cestarine koje se odnosi na infrastrukturnu pristojbu. Daje se ovlast Vladi Republike Hrvatske da može odobriti stimulativne metode plaćanja za elektroničku naplatu cestarina.

Člankom 7. se određuje prema kojim parametrima se određuje visina godišnje naknade te se propisuju te se propisuju umanjenja godišnje naknade. Propisuje se da se korisnička naknada može uvesti za korištenje javne ceste ili pojedine dionice javne ceste za motorna i priključna vozila namijenjena isključivo za prijevoz tereta čija ukupna masa prelazi 3,5 tone.

Odluku o uvođenju, visini i namjeni korisničke naknade donosi Vlada. Visina korisničke naknade utvrđuje se razmjerno trajanju korištenja javne ceste, a maksimalni iznosi korisničke naknade za sve kategorije vozila određeni su u prilogu 2 Direktive 1999/62/EZ.

U člancima od 8. do 13. se preuzimaju odredbe direktive 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarina u zajednici. Elektronički sustavi za naplatu cestarine koje uvode Hrvatske autoceste i koncesionari moraju bit međusobno interoperabilni.
Hrvatske autoceste i koncesionari mogu s pružateljima drugih usluga ugovoriti da se oprema u vozilu korisnika elektroničke naplate cestarine može koristit za druge namjene, pod uvjetom da to ne predstavlja dodatno opterećenje za korisnika usluge i ne diskriminira korisnike usluga elektroničke naplate cestarine. Interoperabilnost predstavlja sposobnost sustava i pridruženih poslovnih procesa da nesmetano razmjenjuju podatke i međusobno dijele informacije i znanje.
Na temelju članka 9. Vlada treba utvrditi mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine koji uključuju i stimulativne modele plaćanja cestarine kako elektronička naplata cestarine dosegla barem 50% ukupne naplate cestarine.

Člankom 10. se nadalje propisuje da su Hrvatske autoceste i koncesionar najkasnije u roku od 5 godina od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dužni osigurat uvjete za sklapanje ugovora sa ovlaštenim pružateljem usluge ENC u Europskoj uniji. Ugovorom se uz ostalo određuje način obrade transakcija na naplatnim …, financijski obračun, postupci za pregled podataka o transakcijama, posebno u slučaju zakazivanja ili kvara opreme, kontrolni sustavi, mogućnost prisilne izvršivosti, kao i osiguranje plaćanja.

Članci 11., 12., 13. sadrže odredbe o tehničkim zahtjevima i posebnim uvjetima te elementima interoperabilnosti koje moraju ispunjavat pružatelji usluge ENC sa sjedištem na teritoriju RH, a potvrdu o ispunjavanju tehničkih zahtjeva i elemenata interoperabilnosti izdaje Državni zavod za mjeriteljstvo.
U članku 14. propisuje se zaštita osobnih podataka korisnika javnih cesta sukladno zahtjevima Direktive 2004/52/EZ i Direktive 2010/40/EZ. Osobni podaci korisnika javne ceste za potrebe inteligentnih transportnih sustava na javnoj cesti, elektronička naplata cestarine i ENC, sustavi za upravljanje prometom i drugi moraju se prikupljati, obrađivati i koristiti u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka i propisima o zaštiti podataka i sigurnosti u elektroničkim komunikacijama. U svrhu dodatne zaštite privatnosti uvijek kad je to tehnički izvodivo, inteligentni transportni sustavi trebaju koristit depersonalizirane podatke.

U člancima od 19. do 25. dalje preuzimaju se odredbe Direktive 2004/54/EZ Europski parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o najnižim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži odnosno u TEM cestama. Člankom 19. propisuje se da se minimalni sigurnosni uvjeti za tunele primjenjuju na tunele dulje od 500 metara na onim javnim cestama koje će biti dio transeuropske mreže cesta nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji određene na temelju odluka Europskog parlamenta i vijeća o smjernicama za razvoj transeuropske prometne mreže.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove i ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi propise o minimalnim sigurnosnim zahtjevima i postupcima za tunele, za faze planiranja, projektiranja, građenja i korištenja, kao i kompletne upotrebe istih.

Članak 20. sadrži odredbe o prilagodbi tunela koji su u prometu po ranijim propisima i odredbama Zakona o cestama i Direktiva 2004/54/ EZ. U članku 21. propisuje se ustrojavanje upravnog tijela u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i njegovoj obvezi ….

U članku 22. nadalje propisuje se obveza i odgovornost upravitelja tunela. Upravitelj tunela su Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i koncesionar, odnosno pravna osoba koju upravno tijelo imenuje upraviteljem tunela za projektiranje i građenje, odnosno za korištenje i održavanje tunela.

U člancima 26. do 33. preuzimaju se odredbe Direktive 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o sigurnosti upravljanja cestovne infrastrukture. U odnosu na važeće odredbe Zakona o cestama uvodi se ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu kao obvezna i usporedna analiza utjecaja nove javne ceste, odnosno rekonstrukcije postojeće javne ceste koja utječe na promet i razinu sigurnosti cestovne mreže.
Odredbama članka 29. i 30. propisuje se provođenje revizije projektne i druge dokumentacije u okviru procijenjene sigurnosti na TEM cestama, revizija sigurnosti TEM ceste je nezavisna, detaljna, sustavna i tehnička provjera sigurnosti koja se odnosi na projektirane karakteristike projekta javne ceste i koja obuhvaća sve faze od planiranja do puštanja javne ceste u promet.

Reviziju jasno provodi revizor cestovne sigurnosti, a revizora cestovne sigurnosti on mora imati ovlaštenje koje se izdaje osobi koja ima odgovarajuće iskustvo ili kvalifikaciju u projektiranju sredstva u području cestovne sigurnosti, te u provođenju analiza prometnih nezgoda, a prošla je program osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture ovlašćuje se propisat radno iskustvo i stručnu spremu za revizora cestovne sigurnosti, način na koji se to dokazuje kod izdavanja ovlaštenja, program osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti, provjeru osposobljenosti, programe dodatnog osposobljavanja, sadržaj i način vođenja očevidnika, načini i opseg obavljanja poslova revizije cestovne sigurnosti, te način izračuna naknade za obavljane poslove revizije cestovne sigurnosti.

Sigurnosna ocjena dionica TEM cesta s velikim brojem prometnih nezgoda, te kontrola sigurnosti i vođenje evidencije o prometnim nezgodama uređuju se u članku 32. Zatim u članku 34. se preuzimaju odredbe i direktive 2010./40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. u okviru za uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu i za veze sa ostalim vrstama prijevoza.

Za usluge ITS-a primjenjuju se tehnički i funkcionalni organizacijski zahtjevi i specifikacije i norme koje donosi Europska komisija kako bi se osigurala usklađenost i interoperabilnost ITS-a na području Europske unije.
Također se određuju četiri prioritetna područja za koje se ITS prvenstveno treba razvijati, te prioritetne aktivnosti unutar tih prioritetnih područja. Vlada Republike Hrvatske se obvezuje na donošenje Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu na prioritetnim područjima za razdoblje od 5 godina kojim se planiraju aktivnosti i projekti te određuju mjere za provedbu programa.

Članak 35. do 40. predstavlja praktički usklađivanje ovog zakona sa Zakonom o koncesijama pri čemu se pretežito radi o izmjenama formalne naravi i u konačnici obzirom da se u prvom redu radi o usklađivanju sa pravnom stečevinom EU te s obzirom da se prihvaćanjem i implementiranjem tih odredbi u Zakonu o cestama poboljšava i sigurnost prometa, te omogućava lakše i efikasnije upravljanje prometom klub SDP-a će podržati prijedlog izmjena i dopuna Zakona o cestama.

Video snimku rasprave možete pogledait na ovdje.

Post Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

Dakle, ovaj Sabor je u rujnu prošle godine donio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, to je tog momenta kad smo ga donijeli bila apsolutna novina praktički u poslovanju u RH, do tada tako nešto nije bilo omogućeno.

Mene zanima gospodine ministre imate li podatke, evo sad nakon 7 mjeseci kakvi su efekti tog zakona, koliko tvrtki je praktički u predstečajnoj nagodbi ovog momenta i da li smo postigli cilj koji smo željeli postići tim mjerama? Hvala.

Kao što vidite šesta godina teške ekonomske krize koja je posebno negativan učinak ostavila na hrvatskom gospodarstvu i privatnom sektoru, 44 milijarde neplaćenih registriranih računa, a neplaćene obveze su i daleko veće sa stotinama i stotinama subjekata u tom dijelu. To je bio razlog da je Vlada cijelu prošlu godinu nastojala aktivnim mjerama riješiti problem nelikvidnosti i insolventnosti.

Sjetite se, dva reprograma u kojem jednom reprogramu smo čak opraštali kamate, zajednička akcija Narodne banke, Ministarstva financija, HBOR-a 6 milijardi je osigurano samo za rješavanje likvidnosti. I naravno kad smo vidjeli da sve te aktivnosti nisu dovoljne zahvaljujući kompletnoj potpori u Hrvatskom saboru donesen je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama gdje je u biti pokušalo se na skraćeni postupak ubrzani postupak naći rješenje između dužnika i vjerovnika, a najveći dužnici su banke i izvinjavam se vjerovnici banke i država sa ciljem da ponovno osposobimo subjekte. Da jednostavno trgovačka društva privatnog kapitala mogu opstati, produžiti proizvodnju, a s druge strane eventualno i ulaganje.

Moramo reći da rezultati su u ovom trenutku da imamo preko 3800 zahtjeva za predstečajne nagodbe. One važnije iznad 10 milijuna negdje 425, a velim 3300 ili 3400 su oni ispod 10 tisuća. U tom dijelu prijavljeno je 35 milijardi tražbina, a u tim subjektima zaposleno je negdje oko 31 tisuću radnika.

Prema tome, sam zakon je našao opravdanje u ovakvim postupcima.

Dosada, vrlo kratko, negdje smo riješili od 425 onih značajnih i velikih 116 predmeta, od čega 65%. Nažalost, za one negativne nema izlaza osim stečaja jer nisu našli zajednički jezik dužnici i vjerovnici.

Kad govorimo o onim malima ispod od 1831 predmet koji se rješavao 368 je pozitivno riješeno. Vjerojatno za ostale neće biti. Postupci se svakodnevno obavljaju, rade preko 40 nagodbenih vijeća i jednostavno ogroman dio državnog aparata je uključen u taj dio.

Ono što mi možemo reći, uspoređujući sada sebe sa ostalim vladama, vidimo da u 17 zemalja EU je slični postupak pokrenut a sve iz razloga da se skraćenim i ubrzanim postupcima nađe rješenje za teški problem insolventnosti. Ono što osobno mogu reći dosta dobra potpora bankarskog sustava koji su jedni od ozbiljnih vjerovnika u cijelom tom postupku.

Uvjeren sam da ćemo do kraja 6. mjeseca najveći dio ovih poslova završiti i naći rješenje. Dovoljno je reći da jedna od vrlo važnih trgovačkih društava Dalekovod koji je naš izvoznik, radi vani je uspješno priveden kraju a vrlo složena situacija u odnosu vjerovnika i dužnika.

S druge strane sa ovakvim postupcima Vlada Republike Hrvatske popravit će svoj položaj na onoj listi i konkurentnosti i uspješnosti koju obavlja doing business.

Post Aktualno prijepodne u Saboru je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

Možemo razumjeti da neki put ta komunikacija zna biti i temperamentnija, da neki put može biti glasnija, žešća; imanentna našem južnjačkom porijeklu. Ali uvijek bez namjere da se nekoga uvrijedi na osobnoj razini. Nažalost, za tiskovnu konferenciju HDZ-a ne može se reći da je bila u tom duhu. Upravo suprotno, išlo se na najniži govor i na namjerne uvrede upućene, ne premijeru, ne javnom radu premijera, već osobi Zorana Milanovića.

Javni rad jest podložan javnoj kritici, sposobnost ili nesposobnost da se nešto napravi također, ali uvrede koje su iznesene na račun čovjeka Zorana Milanovića su govor koji ne želimo slušati u našoj sredini. Govor kakvom nikad ne bi pribjegli, ma tko bio neistomišljenik na surpotnoj strani. Ne želimo ponavljati što je izrečeno jer je to ispod svakog nivoa. Ali ako je i od HDZ-a, previše je. To je govor ravan onome čuvenom predizbornom, ali tad je strelica bila usmjerena na ljude drugačije seksualne orijentacije, preciznije predsjednik županijskog HDZ-a Ante Kulušić im je prijetio da neće homoseksualci hodati po Poljani. 

Posebna stavka je pozivanje na oružje, od strane široj javnosti nepoznatog gospodina Mladenka Spahije. Pitanje jest komu on to prijeti i u čije ime zaziva oružje i u čijim rukama bi se to oružje trebalo naći i za čiji račun. Naposljetku protiv koga bi oružje dizali? 

Hrvatska je svoje ratove pobjedonosno završila, duboko smo u to uvjereni. Hrvatska se izjasnila da želi integraciju u Europu 21. stoljeća. Europa je, kao i naša domovina Hrvatska, bogata u svojoj različitosti. Hrvati i građani Hrvatske su tolerantni, otvoreni i radišni ljudi. Ljudi koji su građani Europe i svijeta. Vrijeme je gospodo da se odlučite kome Vi pripadate, da li takvoj Europi ili mračnom balkanskom vilajetu u koji nas vučete.

Post Reakcija saborskih zastupnika SDP-a iz Šibensko-kninske županije Franka Vidovića i Ivana Klarina na tiskovnu konferenciju županijskog HDZ-a je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

Pred nama se nalazi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Premda ćemo se svi složiti da je postojeći Zakon o pravima hrvatskih branitelja dobar, nakon 7 godina pokazala se potreba za, praktički, doradom određene problematike koja se tiče braniteljske populacije, a bez probijanja postojećeg budžeta.

Također vođeni smo mišlju da je Registar branitelja, objava Registra branitelja predizborno obećanje Vlade i ovim će se izmjenama i dopunama naposljetku i omogućiti njegovu objavu. Na to ova Vlada ima pravo i to pravo je stekla na izborima. To obećanje je nastalo jer postoji opravdana potreba i očekivanje većeg dijela javnosti da se javno objavi popis hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

U izradu novih odredaba zakona sudjelovali su osim stručnjaka Ministarstva branitelja i predstavnici sektora policije, obrane, pravosuđa, uprave, a dio koji se odnosi na objavu registra reguliran je i nakon konzultacija s Agencijom za zaštitu osobnih podataka.

Osnovna pitanja koja se ovim izmjenama i dopunama zakona žele urediti jesu povoljniji uvjeti za obiteljsku mirovinu glede godina starosti udovica umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata prve i druge skupine kojemu je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe, jačanje prava na prednost pri zapošljavanju i uvođenje novih prekršajnih sankcija za nepoštivanje ovog prava, priznavanje prava na stambeno zbrinjavanje hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su duže vrijeme sudjelovali u Domovinskom ratu, priznavanje prava na opskrbninu udovicama HRVI-a iz Domovinskog rata u slučaju kad im nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu po općem mirovinskom propisu, propisivanje obveze održavanja grobnih mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, oglašavanje ništavim rješenja o novčanim pravima osoba koja nisu tijekom Domovinskog rata bili pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Moram reći usprkos dojmu da se ove izmjene i dopune zakona donose samo zbog omogućavanja objave Registra branitelja, ispod te površine se krije doista dosta novina koje su usmjerene na konkretne probleme užih skupina. Ako ćemo se složit, a vjerujem da hoćemo, oko činjenica da se dosadašnji zakon i u praksi pokazao dobar i primjenjiv, upravo ove izmjene pogađaju metu jer otklanjaju neke nejasnoće i propuste koje zakonodavac u momentu donošenja zakona nije sagledao. Mislim da su u ovim izmjenama doista sadržana poboljšanja postojećeg zakona.

Bez obzira na neke prijepore, pa i otpore koje izaziva uvođenje mogućnosti sklapanja nove bračne zajednice uz istovremeno zadržavanje stečenih prava iz zakona, a koje pravo se odnosi na udovice, izvanbračne supruge smrtno stradalih hrvatskih branitelja moram reći da pozdravljam tu mogućnost jer držim da je to pitanje u prvom redu dosegnutog civilizacijskog razvoja. Također pozdravljam činjenicu da je pravo neprenosivo na novog bračnog druga, odnosno na njihovu zajedničku djecu.

Nadalje, držim da doista svatko ima pravo pogriješiti uz uvjet da nosi odgovornost za svoje postupke i da ta pogreška nije takvog tipa da je praktički nepopravljivo. Ako se netko od branitelja u teškim okolnostima ugroze vlastitog života ili obitelji pod teškim psihičkim, fizičkim opterećenjem ogriješio o pravila ratovanja koja se poštivaju u vojsci pa je doista nečasno otpušten iz Hrvatske vojske, ali se poslije u nastavku ratnih operacija opet pridružio postrojbama i časno ratovao, nema razloga da se tom branitelju ne priznaju prava za taj časni, ispravni dio ratnog puta.

Ove izmjene želeći doista poštivati dignitet hrvatskog branitelja uvode i pojam povijesno značajne osobe u zakon, a koji će se primjenjivat na hrvatske branitelje koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u slučaju kad navedene osobe nemaju nasljednika. Obveza je vlasnika groblja, odnosno jedinica lokalne samouprave da nastave održavanje njihovih grobnih mjesta.

Za razliku od dosadašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja ove izmjene i dopune zakona su po prvi put prepoznale i pozabavile se pravima onih koji su u ratu sudjelovali 2 i više godina, a da pritom nisu ni na koji način stradale. Ta grupa branitelja neće imat invalidninu ni novčana prava nego pravo na stambeno zbrinjavanje što je iskorak jer se dosad nisu ni spominjali u zakonu. U pitanju su dragovoljci koji su niz godina proveli u ratu i ovim izmjenama vrednovat ćemo njihovo sudjelovanje u obrani domovine.

Pravo na povećanu obiteljsku invalidninu za djecu smrtno stradalih i zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi možemo također samo pozdraviti.

Nažalost moram ovdje naglasiti, nisu pronađena adekvatna zakonska rješenja koja reguliraju status pripadnika nekadašnje narodne zaštite. Naime, postojećim zakonom oštećeni su svi oni koji status branitelja ne mogu ostvariti jer imaju manje od 5 mjeseci staža u zaštiti. Činjenica je da nitko nije mogao prikupiti više od 4 mjeseca i 3 tjedna.

To je problem jer su ti ljudi u nevrijeme bili na raspolaganju u domovini, čak su sami kupovali oružje i opremu. U teškim okolnostima početka rata u vrijeme kad je jugoslavenska armija okupacijska još uvijek bila u našim gradovima kad nisu postojale jasne linije fronta, riskirali su svoje živote pomažući građanima, a mi dosad nažalost nismo rekli niti hvala. Svakako je to nepravda prema tim ljudima i ja pozivam i ministra i ministarstvo da u što skorije vrijeme nađe načina da se i tim ljudima prizna status sudjelovanja u ratu.

Mada znam da su svi hrvatski branitelji evidentirani u registru, pa tako i poginuli i nestali hrvatski branitelji, pozivam ministra sa prijedlogom da se ti ljudi posebno istaknu, odnosno da se formira poseban registar poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i javno objavi. Ne mislim pritom na interes, mislim doista na publikaciju koja bi bila reprezentativna. Na taj način bi iskazali posebno poštovanje prema žrtvi onih koji su najzaslužniji što smo danas dio uljuđene Europe.

Osim ovih koje sam izdvojio postoji još cijeli niz poboljšanja, ali o tome je više govorio i sam predlagatelj i za ta poboljšanja također držim da ih treba podržati. Na samom kraju ono što izaziva najviše bure u javnosti, a to je zakonsko reguliranje i stvaranje zakonskih pretpostavki za objavu Registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Povijest nastanka registra i razloge zbog čega je do tog došlo poznajemo. Prilikom podjele dionica fonda bilo je potrebno evidentirati sve branitelje na jednom mjestu i potom izračunati njihove udjele. Tad su podaci prikupljeni od MUP-a, MORH-a. I na kraju rezultat toga za jedno i za drugo rekao bih da je loš. Registar je zasigurno trebao biti bolje i preciznije napravljen, a izračun pravedniji, pa se ne bi dogodilo da ljudi koji su sudjelovali na primjer u akciji Maslenica imaju jedan bod za dan rata. Ali pustimo to jer to su stvari koje danas više na žalost ne možemo promijeniti.

Do danas nije razjašnjeno što je to neborbeni sektor u ratu i za kakve je namjene takav formiran. Upravo taj tzv. neborbeni sektor koji ne postoji niti u jednoj državi koja je prošla kroz rat jeste u jednom dijelu kamen spoticanja. Ono što nije u potpunosti jasno jeste također broj hrvatskih branitelja koji su evidentirani u registru i koji iznosi 501 tisuću 666. Taj broj od momenta kad je obznanjen hrvatskoj javnosti izaziva prijepore kako među samim braniteljima i udrugama branitelja, tako i među običnim građanima.

Osim toga, do prije dvije godine je bilo moguće uz pomoć dva svjedoka dokazati braniteljski status. Dakle, od ”96. pa do prije dvije godine. Ja o tome imam stav da u ratu ili si bio ili nisi bio, nema borbenog i neborbenog branitelja. Svi branitelji su borbeni. Nema naknadnog dokazivanja statusa sa 2 svjedoka, jer uz sve te manipulacije otvara se prostor za ključnu manipulaciju, a to je relativiziranje učešća u ratu inflacijom branitelja. Odatle je i razumljiva potreba i interes za javnom dostupnošću tih podataka. Poštujući veliki interes javnosti i predizborno obećanje nove Vlade krenulo se u stvaranje preduvjeta za objavu jedinstvenog registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Prije objave registra obavljene su konzultacije sa Agencijom za zaštitu osobnih podataka, sigurnosnim agencijama, MUP-om i MORH-om. Ministar je također istaknuo u više navrata kako će se pri objavi registra poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka kao i Zakona o tajnosti podataka.

Planirano je da se registar objavi kroz opći i posebni dio. U općem dijelu nalazit će se podaci o branitelju, ime, prezime, ime roditelja, datum, mjesto rođenja, spol, mjesto prebivališta, adresa stanovanja, status hrvatski branitelj ili hrvatski branitelj – dragovoljac iz Domovinskog rata, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru, pripadnost MORH-u ili MUP-u.
U posebnom dijelu nalazit će se podaci o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata i to naziv postrojbe kojoj je pripadao tijekom Domovinskog rata i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu. Temeljem izmjene zakona koji su predloženi javno će biti dostupni u elektroničkom obliku osobni podaci branitelja, ime prezime, ime jednog roditelja, datum i mjesto rođenja, ukupno razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazano po broju dana, pripadnost MUP-u ili MORH-u. Tim podacima privatnost neće biti ugrožena a svi podaci će se moći objaviti samo uz izričitu pismenu privolu branitelja ovjerenu kod javnog bilježnika, odnosno u slučaju poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja uz izričitu privolu najbliže rodbine prvog nasljednog reda.

I za kraj ostaje pitanje da li će objava registra izazvati nove optužnice protiv hrvatskih branitelja. Siguran sam da neće i to iz nekoliko razloga. Prvo je stoga jer je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i nametnut Hrvatskoj. Drugo, siguran sam da je ogromna većina hrvatskih branitelja ratovala poštujući sve konvencije, kodekse i običaje ratovanja.

I treće, sama Hrvatska je tijekom godina smogla snage i sama procesuirala i procesuira one pojedince koji su se ogriješili u pravila ratovanja. Mislim da je svima jasno da bi ti ljudi na žalost imali problem i bez objave registra i nije registar taj na temelju kojeg se pokreću istrage na temelju kojih se dižu tjeralice ili obavlja uhićenje.

Na drugoj strani stoji također činjenica da neobjavljivanje registra nije spasilo, na primjer, hrvatskog branitelja Purdu od uhićenja. Ono što je tad pomoglo jesu činjenice koje su išle u prilog njegovoj nevinosti i sustav RH i tadašnji stav tadašnje premijerke i Vlade.

Ja čvrsto vjerujem da je sustav RH pravna država Hrvatska i njezin aparat u stanju zaštititi nevine i one koji su je stvarali i kazniti počinitelje djela koja nikom nisu na čast. Također, vjerujem u moć naše diplomacije ma koliko bila nejaka, ali vjerujem u njenu moć, u zaštiti svih hrvatskih građana, posebice hrvatskih branitelja u cijelom svijetu.

Na kraju krajeva to i jest temelj države za koju smo se svi zajedno borili. Klub SDP-a će podržati izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Post Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

Poštovani ministre, kolegice i kolege zastupnici.

Pred nama se nalazi Prijedlog izmjena zakona o policiji, odnosno izmjene odredbe članka 128. Zakona o policiji kojima se predlaže radi racionalizacije troškova i potrebnih financijskih ušteda, a u svezi jasno sa primjenom članka 21. Zakona o policiji. Već po preuzimanju odgovornosti za upravljanje državom bilo je jasno da će jedna od točki prijepora biti odredbe zakona o policiji koji je donesen u ožujku 2011. godine, uz rekao bih more prigovora.

Sama procedura donošenja tako važnog zakona po hitnom postupku, obrazlaganje na javnoj sceni da se radi o zakonu koji traži EU u sklopu poglavlja 23., a sam prijedlog zakona nije nosio oznaku PZE i hitnost postupka nije obrazložena razlogom usklađivanja s Europskom unijom u skladu sa člankom 160. Poslovnika Hrvatskog sabora već je obrazložena drugim osobito važnim razlozima sukladno članku 159. Poslovnika bilo ishitreno, pomalo i neodgovorno.

Napomene tadašnje oporbe da u zakonu nema bitnih novina koje bi dovele do profesionalizacije i depolitizacije policije jer je isto bilo riješeno i dosadašnjim Zakonom o policiji i drugim propisima, da ne stoji da je Zakon o policiji jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja 23-Pravosuđe i temeljna prava ostale su bez ikakva odjeka kod tadašnje vlasti. Niz zamjerki koje su tad iznesene na prijedlog zakona i sad nam se na uvažavanje tih primjedbi vraća kao bumerang.

Novoj Vladi ostavljamo uredne financije, nema straha od kostura iz ormara jer su ormari čisti i prozračni, rečenica je koju su kao mantu ponavljali članovi bivše Vlade na primopredaju odgovornosti za upravljanje državom. Iz tih čistih i prozračenih ormara svako tolko ispadne kukavičje jaje namijenjeno novoj vlasti i zametnuto u praskozorje izbora. Kad je u pitanju zakon o policiji uz sve druge zamjerke koje stoje, pa gledam vas gospodine Šuker, ja vas gledam, kukavičje jaje je sporna odredba koju danas želimo promijeniti, a želimo je promijeniti jer u proračunu Ministarstva unutrašnjih poslova u sadašnjoj situaciji nema novca i to je jedini razlog. Nije u redu da država preuzme obvezu kroz zakon za koju niti u jednom momentu nije imala pokriće. Za takvo ponašanje države i Vlade se ne zalažemo.

Nije u redu ni da se prelaze granice realnog i mogućeg, da se djelatnicima daju prava koja im se ovog momenta ne mogu realizirati i da sad kroz prolongiranje odredbi tražimo svi zajedno predah.

Nije u redu da se cijeli zakon primjenjuje od dana donošenja osim dijela članka 21. Zakona čiji je rok za primjenu 1. siječnja 2013. godine a baš taj dio govori o povećanim financijskim obvezama nove Vlade. Možda vam je tu odgovor zašto vas gledam.

Do sad se djelatniku MUP-a koji odlazi u mirovinu isplaćivala otpremnina u iznosu 3 proračunske osnovice s pripadajućim doprinosima i davanjima što po jednom djelatniku iznosi prosječno bruto oko 14 i pol tisuća kuna. I to su prava i otpremnine za što je i osiguran novac u proračun i za koji Vlada Republike Hrvatske garantira poštivanje. Granica koja se neće pomicati, sigurno.

Sporni stavci članka 21. za čiju primjenu se izmjenom članka 128. traži prolongiranje ta prava povećavaju do neslućenih granica. Umjesto prosječnih bruto 14 i pol tisuća kuna otpremnine po djelatniku koji odlazi u mirovinu novonastalo financijsko opterećenje proračuna iznosi prosječno 127000 kuna otpremnine za jednog djelatnika. Ako znamo da je procijenjeni broj djelatnika u 2013. koji stječu uvjete za mirovinu oko 5 stotina nije teško izračunati ukupno financijsko opterećenje koje nastaje isplatom otpremnina.

O izračunu otpremnina koji je na snazi ukupna masa namijenjena za otpremnine iznosi 7 milijuna i 250000 kuna. Primjenom članka 21. Zakona o policiji od 1. siječnja 2013. ta bi se masa popela na iznos od 63 milijuna i 500000 kuna. To je osam puta više u odnosu na sadašnji način izračuna i sve to još možda i ne bi bio problem.

Pravi problem nastaje kad se rasprsne kukavičje jaje koje je bivši ministar Karamarko ostavio novoj Vladi, a koje ležeći u čistom i prozračnom ormaru u međuvremenu postalo mućak. Čak 7 i pol tisuća djelatnika policije po raznim osnovama ima uvjete za odlazak u mirovinu 1. siječanj 2013. godine. I to doista mijenja cijelu sliku.

Izmnožimo to sa otpremninom po djelatniku koja nastaje primjenom članka 21. Zakona i dobit ćemo iznos od vrtoglavih 952 milijuna i 500000 kuna. E taj iznos već predstavlja problem. I tu se postavlja pitanje političke odgovornosti bivšeg ministra i njegovog tima, jer kako doživjeti navedene činjenice. Kao nismo znali? Vjerujem da ste znali za sve što sam ovdje naveo, trebali ste znati.

Dobronamjerno tumačenje bi bilo da ste kupovali biračko tijelo, ali i to je politički neodgovorno. Niz drugih razloga koji mi padaju na um, ali niti jedan mi baš ne drži vodu, osim da je to namjerno ostavljeno kao vruće pitanje koje nova Vlada treba riješiti i jasno pritom i Vlada i ministar zabilježiti negativne poene. Jer vi ste bili svjesni da novca nema kad ste ovakav zakon predlagali. Zato je i došlo do prolongiranja.

A podsjetit ću vas to je bilo u ožujku 2011. godine. Hrvatska je zajedno sa cijelim okružjem već dobrano bila u krizi i recesiji i taj vaš potez mogu tumačiti zaista jedino kao politički neodgovornu avanturu i pokušaj spašavanja broda koji je već dobrano bio nagnut. Ali ono što smeta je da se niste obračunavali na taj način sa nama, vašim političkim oponentima i suparnicima već ste se poigrali sa cijelim korpusom djelatnika policije.

Ne tvrdim da djelatnici policije nisu zaslužili otpremnine, ne tvrdim da djelatnici policije nisu u stalnoj opasnosti, ne tvrdim da ne trpe sunce, kišu, snijeg, toplinu i hladnoću štiteći sve građane Hrvatske, njihovu imovinu i goste svih nas. Ne tvrdim da oni i njihove obitelji ne zaslužuju bolji odnos cijele zajednice, bolje plaće, veće otpremnine ali tvrdim i žao mi je što to moram izreći tog novca Hrvatska nema. Do sad ga nikad nije imala i mislim da moramo biti realni i reći obzirom na situaciju pitanje hoćemo li ga imati barem u skoro vrijeme.

U vrijeme kad ljudi koji rade u privatnom sektoru ostaju bez posla, kad kriza razara tkivo poduzetništva koje je krhko samo po sebi, kad Vlada radi napore na svim poljima želeći popraviti, poboljšati sliku hrvatskog gospodarstva kako podizati prava svih nas koji ipak ovisimo o proračunu.

Ne želim koristiti fraze, ne želim pozivati na stezanje remena, ali pozivam na razum svih nas koji živimo od proračuna, posebno nas koji smo u prilici da odlučujemo i o sebi i o drugima. Želim pozvat na solidarnost i zajedništvo i moram reći da sam usprkos svemu zadovoljan i sretan što moja supruga koja radi u prosvjeti dobiva uredno plaću koliko god mi bilo teško zbog restrikcija za kojima smo morali posegnuti, koliko god se ona i njene kolegice i kolege protivile tome vjerujem, a jučer sam prilikom pripremanja ove teme razgovarao i sa nekim poznanicima koji rade u policiji. Njihov stav se ne razlikuje od stava moje supruge i svedeno na jednostavni narodni jezik glasi: Bez obzira na sve plaća nikad nije kasnila, nije baš super, nije sjajno, ali ipak guramo. A u ovoj situaciji redovna plaća daje također veliku sigurnost i mislim da smo toga mi ovdje svi svjesni.

Zbog sveg navedenog pozivam i kolege sa desne strane da podrže predložene izmjene Zakona o policiji, odnosno prolongiranje primjene članka jer to bi doista bio znak zrelosti svih nas.

SDP će zasigurno stati uz ovaj prijedlog.

Post Kukavičja jaja i kosturi u ormaru je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

Za predsjednika Sabora izabran je Josip Leko, predsjednik Glavnog odbora SDP-a. Za potpredsjednicu Sabora izabrana je Dragica Zgrebec, zastupnica i članica Glavnog odbora SDP-a. Izabrani su jednoglasno, glasovima svih prisutnih zastupnika Hrvatskog sabora.

Post Josip Leko predsjednik, Dragica Zgrebec potpredsjednica Sabora je prvi puta viđen na SDP Šibenik.

Svi zainteresirani građani u knjige žalosti moći će se upisati svaki dan od 9 do 19 sati do dana sprovoda.

Komemorativni skup SDP-a u spomen na Borisa Šprema održat će se u srijedu 3. listopada 2012. godine u 20 sati u sjedištu SDP-a, Iblerov trg 9.

Obitelj preminulog predsjednika Hrvatskoga sabora Borisa Šprema zamolila je sve zainteresirane strane da umjesto nadgrobnih vijenaca i cvijeća uplate dobrovoljni prilog u korist KBC-a Zagreb i to za Kliniku za pedijatriju, VIII. odjel – Zavod za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju s Referentim centrom za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH te državnim centrom za poremećaje zgrušavanja krvi u djece.

Podaci o žiro-računu primatelja dobrovoljnih priloga:
KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB
žiro račun: 2360000-1101379818
poziv na broj: 3009

Post Komemoracija i knjiga žalosti za Borisa Šprema je prvi puta viđen na SDP Šibenik.