Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama

Na dnevnom redu 8. sjednice Sabora RH među točkama dnevnog reda našao se i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama. U ime kluba zastupnika SDP-a govorio je Franko Vidović, predsjednik GO SDP Šibenik.

Dakle ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije te se u prilogu dostavlja i izjava o njegovoj usklađenosti sa pravnom stečevinom EU i pravnim aktima Vijeća Europe.
Javne ceste i njihov pravni status, način korištenja, razvrstavanje, planiranje, građenje, održavanje, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih cesta prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta uređeni su Zakonom o cestama kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga zakona.

Vlada je na sjednici prihvatila Nacrt prijedloga zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o cestama sa Nacrtom konačnog prijedloga Zakona radi preuzimanja direktiva EU Parlamenta i Vijeća.

Međutim, uz preuzimanje pravne stečevine Europske unije, Zakon o cestama bilo je nužno uskladiti sa novim Zakonom o koncesijama, Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i Kaznenim zakonom.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim zakonom jesu naknada za korištenje javnih cesta, autocesta i pojedinih cestovnih objekata, most, tunel, vijadukt, slično na državnim cestama. Godišnja naknada za upotrebu javnih cesta koja se naplaćuje za motorna i priključna vozila, korisnička naknada, elektronički sustav i za naplatu cestarine, tehnički zahtjevi, posebni uvjeti za europsku elektroničku naplatu cestarine ENC-om i interoperabilnost, sigurnosni zahtjevi za tunele u prometu po ranije važećim propisima, upravno tijelo za sigurnost tunela, ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu, revizija sigurnosti TEM ceste, kontrola sigurnosti i vođenja evidencije o prometnim nezgodama, inteligentni transportni sustavi u cestovnom prometu.

Po redom po prvi put se u Zakon uvode pojmovi “biciklistička traka” i “biciklistička staza” u članku 2. te se oglašuje ministar u Članku 15. da uz suglasnost ministra za graditeljstvo donese tehničke provedbene propise kojima se uređuje projektiranje građenja, rekonstrukcije, održavanja biciklističkih staza i biciklističkih traka uključujući i način prometovanja i njihova označavanja prometnom signalizacijom.

U članku 5. propisuje se da se za korištenje javnih cesta vozilima registriranim u Republici Hrvatskoj naplaćuje godišnja naknada a vozilima bez obzira na državu u kojoj su registrirana može se pod uvjetima propisanim Zakonom o cestama naplaćivati cestarina odnosno korisnička naknada.

Naknade za korištenje javnih cesta ne smiju diskriminirati korisnike javnih cesta.
Uvođenje naknada ne smije diskriminirat međunarodni promet javnim cestama, niti prijevoznicima u cestovnom prometu poremetiti slobodu tržišnoga natjecanja. Za korištenje iste dionice autoceste ne može za bilo koju skupinu vozila istodobno naplaćivat cestarina i korisnička naknada.

Člankom 6. propisano je da je cestarina naknada za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekta: most, tunel, viadukt i slično, na državnoj cesti koja se plaća u iznosu određenom na temelju udaljenosti koju je vozilo prešlo i na temelju skupina vozila. Cestarina obuhvaća infrastrukturnu pristojbu, kao i pristojbu za vanjske troškove.
Ministru pomorstva, prometa i infrastrukture daje se ovlast za donošenje provedbenih propisa kojima će urediti skupine vozila u koje se raspoređuju vozila u svrhu naplate cestarine, ali i niz drugih provedbenih propisa. Rok za donošenje tih propisa je 1. listopada 2013. godine.

Također se propisuju uvjeti pod kojima Hrvatske autoceste i koncesionar mogu davat popuste ili sniženja cestarine koje se odnosi na infrastrukturnu pristojbu. Daje se ovlast Vladi Republike Hrvatske da može odobriti stimulativne metode plaćanja za elektroničku naplatu cestarina.

Člankom 7. se određuje prema kojim parametrima se određuje visina godišnje naknade te se propisuju te se propisuju umanjenja godišnje naknade. Propisuje se da se korisnička naknada može uvesti za korištenje javne ceste ili pojedine dionice javne ceste za motorna i priključna vozila namijenjena isključivo za prijevoz tereta čija ukupna masa prelazi 3,5 tone.

Odluku o uvođenju, visini i namjeni korisničke naknade donosi Vlada. Visina korisničke naknade utvrđuje se razmjerno trajanju korištenja javne ceste, a maksimalni iznosi korisničke naknade za sve kategorije vozila određeni su u prilogu 2 Direktive 1999/62/EZ.

U člancima od 8. do 13. se preuzimaju odredbe direktive 2004/52/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarina u zajednici. Elektronički sustavi za naplatu cestarine koje uvode Hrvatske autoceste i koncesionari moraju bit međusobno interoperabilni.
Hrvatske autoceste i koncesionari mogu s pružateljima drugih usluga ugovoriti da se oprema u vozilu korisnika elektroničke naplate cestarine može koristit za druge namjene, pod uvjetom da to ne predstavlja dodatno opterećenje za korisnika usluge i ne diskriminira korisnike usluga elektroničke naplate cestarine. Interoperabilnost predstavlja sposobnost sustava i pridruženih poslovnih procesa da nesmetano razmjenjuju podatke i međusobno dijele informacije i znanje.
Na temelju članka 9. Vlada treba utvrditi mjere za povećanje korištenja elektroničkih sustava za naplatu cestarine koji uključuju i stimulativne modele plaćanja cestarine kako elektronička naplata cestarine dosegla barem 50% ukupne naplate cestarine.

Člankom 10. se nadalje propisuje da su Hrvatske autoceste i koncesionar najkasnije u roku od 5 godina od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dužni osigurat uvjete za sklapanje ugovora sa ovlaštenim pružateljem usluge ENC u Europskoj uniji. Ugovorom se uz ostalo određuje način obrade transakcija na naplatnim …, financijski obračun, postupci za pregled podataka o transakcijama, posebno u slučaju zakazivanja ili kvara opreme, kontrolni sustavi, mogućnost prisilne izvršivosti, kao i osiguranje plaćanja.

Članci 11., 12., 13. sadrže odredbe o tehničkim zahtjevima i posebnim uvjetima te elementima interoperabilnosti koje moraju ispunjavat pružatelji usluge ENC sa sjedištem na teritoriju RH, a potvrdu o ispunjavanju tehničkih zahtjeva i elemenata interoperabilnosti izdaje Državni zavod za mjeriteljstvo.
U članku 14. propisuje se zaštita osobnih podataka korisnika javnih cesta sukladno zahtjevima Direktive 2004/52/EZ i Direktive 2010/40/EZ. Osobni podaci korisnika javne ceste za potrebe inteligentnih transportnih sustava na javnoj cesti, elektronička naplata cestarine i ENC, sustavi za upravljanje prometom i drugi moraju se prikupljati, obrađivati i koristiti u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka i propisima o zaštiti podataka i sigurnosti u elektroničkim komunikacijama. U svrhu dodatne zaštite privatnosti uvijek kad je to tehnički izvodivo, inteligentni transportni sustavi trebaju koristit depersonalizirane podatke.

U člancima od 19. do 25. dalje preuzimaju se odredbe Direktive 2004/54/EZ Europski parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine o najnižim sigurnosnim zahtjevima za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreži odnosno u TEM cestama. Člankom 19. propisuje se da se minimalni sigurnosni uvjeti za tunele primjenjuju na tunele dulje od 500 metara na onim javnim cestama koje će biti dio transeuropske mreže cesta nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji određene na temelju odluka Europskog parlamenta i vijeća o smjernicama za razvoj transeuropske prometne mreže.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministrom nadležnim za unutarnje poslove i ministrom nadležnim za graditeljstvo donosi propise o minimalnim sigurnosnim zahtjevima i postupcima za tunele, za faze planiranja, projektiranja, građenja i korištenja, kao i kompletne upotrebe istih.

Članak 20. sadrži odredbe o prilagodbi tunela koji su u prometu po ranijim propisima i odredbama Zakona o cestama i Direktiva 2004/54/ EZ. U članku 21. propisuje se ustrojavanje upravnog tijela u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza i njegovoj obvezi ….

U članku 22. nadalje propisuje se obveza i odgovornost upravitelja tunela. Upravitelj tunela su Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i koncesionar, odnosno pravna osoba koju upravno tijelo imenuje upraviteljem tunela za projektiranje i građenje, odnosno za korištenje i održavanje tunela.

U člancima 26. do 33. preuzimaju se odredbe Direktive 2008/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o sigurnosti upravljanja cestovne infrastrukture. U odnosu na važeće odredbe Zakona o cestama uvodi se ocjena utjecaja na sigurnost u cestovnom prometu kao obvezna i usporedna analiza utjecaja nove javne ceste, odnosno rekonstrukcije postojeće javne ceste koja utječe na promet i razinu sigurnosti cestovne mreže.
Odredbama članka 29. i 30. propisuje se provođenje revizije projektne i druge dokumentacije u okviru procijenjene sigurnosti na TEM cestama, revizija sigurnosti TEM ceste je nezavisna, detaljna, sustavna i tehnička provjera sigurnosti koja se odnosi na projektirane karakteristike projekta javne ceste i koja obuhvaća sve faze od planiranja do puštanja javne ceste u promet.

Reviziju jasno provodi revizor cestovne sigurnosti, a revizora cestovne sigurnosti on mora imati ovlaštenje koje se izdaje osobi koja ima odgovarajuće iskustvo ili kvalifikaciju u projektiranju sredstva u području cestovne sigurnosti, te u provođenju analiza prometnih nezgoda, a prošla je program osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture ovlašćuje se propisat radno iskustvo i stručnu spremu za revizora cestovne sigurnosti, način na koji se to dokazuje kod izdavanja ovlaštenja, program osposobljavanja za revizora cestovne sigurnosti, provjeru osposobljenosti, programe dodatnog osposobljavanja, sadržaj i način vođenja očevidnika, načini i opseg obavljanja poslova revizije cestovne sigurnosti, te način izračuna naknade za obavljane poslove revizije cestovne sigurnosti.

Sigurnosna ocjena dionica TEM cesta s velikim brojem prometnih nezgoda, te kontrola sigurnosti i vođenje evidencije o prometnim nezgodama uređuju se u članku 32. Zatim u članku 34. se preuzimaju odredbe i direktive 2010./40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. u okviru za uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu i za veze sa ostalim vrstama prijevoza.

Za usluge ITS-a primjenjuju se tehnički i funkcionalni organizacijski zahtjevi i specifikacije i norme koje donosi Europska komisija kako bi se osigurala usklađenost i interoperabilnost ITS-a na području Europske unije.
Također se određuju četiri prioritetna područja za koje se ITS prvenstveno treba razvijati, te prioritetne aktivnosti unutar tih prioritetnih područja. Vlada Republike Hrvatske se obvezuje na donošenje Nacionalnog programa za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu na prioritetnim područjima za razdoblje od 5 godina kojim se planiraju aktivnosti i projekti te određuju mjere za provedbu programa.

Članak 35. do 40. predstavlja praktički usklađivanje ovog zakona sa Zakonom o koncesijama pri čemu se pretežito radi o izmjenama formalne naravi i u konačnici obzirom da se u prvom redu radi o usklađivanju sa pravnom stečevinom EU te s obzirom da se prihvaćanjem i implementiranjem tih odredbi u Zakonu o cestama poboljšava i sigurnost prometa, te omogućava lakše i efikasnije upravljanje prometom klub SDP-a će podržati prijedlog izmjena i dopuna Zakona o cestama.

Video snimku rasprave možete pogledait na ovdje.