Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji

Na dnevnom redu 6. sjednice Hrvatskog sabora našao se i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. U ime kluba zastupnika SDP-a govorio je Franko Vidović, predsjednik GO SDP Šibenik.

Pred nama se nalazi Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Premda ćemo se svi složiti da je postojeći Zakon o pravima hrvatskih branitelja dobar, nakon 7 godina pokazala se potreba za, praktički, doradom određene problematike koja se tiče braniteljske populacije, a bez probijanja postojećeg budžeta.

Također vođeni smo mišlju da je Registar branitelja, objava Registra branitelja predizborno obećanje Vlade i ovim će se izmjenama i dopunama naposljetku i omogućiti njegovu objavu. Na to ova Vlada ima pravo i to pravo je stekla na izborima. To obećanje je nastalo jer postoji opravdana potreba i očekivanje većeg dijela javnosti da se javno objavi popis hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

U izradu novih odredaba zakona sudjelovali su osim stručnjaka Ministarstva branitelja i predstavnici sektora policije, obrane, pravosuđa, uprave, a dio koji se odnosi na objavu registra reguliran je i nakon konzultacija s Agencijom za zaštitu osobnih podataka.

Osnovna pitanja koja se ovim izmjenama i dopunama zakona žele urediti jesu povoljniji uvjeti za obiteljsku mirovinu glede godina starosti udovica umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata prve i druge skupine kojemu je do smrti bilo priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu druge osobe, jačanje prava na prednost pri zapošljavanju i uvođenje novih prekršajnih sankcija za nepoštivanje ovog prava, priznavanje prava na stambeno zbrinjavanje hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su duže vrijeme sudjelovali u Domovinskom ratu, priznavanje prava na opskrbninu udovicama HRVI-a iz Domovinskog rata u slučaju kad im nije priznato pravo na obiteljsku mirovinu po općem mirovinskom propisu, propisivanje obveze održavanja grobnih mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, oglašavanje ništavim rješenja o novčanim pravima osoba koja nisu tijekom Domovinskog rata bili pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Moram reći usprkos dojmu da se ove izmjene i dopune zakona donose samo zbog omogućavanja objave Registra branitelja, ispod te površine se krije doista dosta novina koje su usmjerene na konkretne probleme užih skupina. Ako ćemo se složit, a vjerujem da hoćemo, oko činjenica da se dosadašnji zakon i u praksi pokazao dobar i primjenjiv, upravo ove izmjene pogađaju metu jer otklanjaju neke nejasnoće i propuste koje zakonodavac u momentu donošenja zakona nije sagledao. Mislim da su u ovim izmjenama doista sadržana poboljšanja postojećeg zakona.

Bez obzira na neke prijepore, pa i otpore koje izaziva uvođenje mogućnosti sklapanja nove bračne zajednice uz istovremeno zadržavanje stečenih prava iz zakona, a koje pravo se odnosi na udovice, izvanbračne supruge smrtno stradalih hrvatskih branitelja moram reći da pozdravljam tu mogućnost jer držim da je to pitanje u prvom redu dosegnutog civilizacijskog razvoja. Također pozdravljam činjenicu da je pravo neprenosivo na novog bračnog druga, odnosno na njihovu zajedničku djecu.

Nadalje, držim da doista svatko ima pravo pogriješiti uz uvjet da nosi odgovornost za svoje postupke i da ta pogreška nije takvog tipa da je praktički nepopravljivo. Ako se netko od branitelja u teškim okolnostima ugroze vlastitog života ili obitelji pod teškim psihičkim, fizičkim opterećenjem ogriješio o pravila ratovanja koja se poštivaju u vojsci pa je doista nečasno otpušten iz Hrvatske vojske, ali se poslije u nastavku ratnih operacija opet pridružio postrojbama i časno ratovao, nema razloga da se tom branitelju ne priznaju prava za taj časni, ispravni dio ratnog puta.

Ove izmjene želeći doista poštivati dignitet hrvatskog branitelja uvode i pojam povijesno značajne osobe u zakon, a koji će se primjenjivat na hrvatske branitelje koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u slučaju kad navedene osobe nemaju nasljednika. Obveza je vlasnika groblja, odnosno jedinica lokalne samouprave da nastave održavanje njihovih grobnih mjesta.

Za razliku od dosadašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja ove izmjene i dopune zakona su po prvi put prepoznale i pozabavile se pravima onih koji su u ratu sudjelovali 2 i više godina, a da pritom nisu ni na koji način stradale. Ta grupa branitelja neće imat invalidninu ni novčana prava nego pravo na stambeno zbrinjavanje što je iskorak jer se dosad nisu ni spominjali u zakonu. U pitanju su dragovoljci koji su niz godina proveli u ratu i ovim izmjenama vrednovat ćemo njihovo sudjelovanje u obrani domovine.

Pravo na povećanu obiteljsku invalidninu za djecu smrtno stradalih i zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi možemo također samo pozdraviti.

Nažalost moram ovdje naglasiti, nisu pronađena adekvatna zakonska rješenja koja reguliraju status pripadnika nekadašnje narodne zaštite. Naime, postojećim zakonom oštećeni su svi oni koji status branitelja ne mogu ostvariti jer imaju manje od 5 mjeseci staža u zaštiti. Činjenica je da nitko nije mogao prikupiti više od 4 mjeseca i 3 tjedna.

To je problem jer su ti ljudi u nevrijeme bili na raspolaganju u domovini, čak su sami kupovali oružje i opremu. U teškim okolnostima početka rata u vrijeme kad je jugoslavenska armija okupacijska još uvijek bila u našim gradovima kad nisu postojale jasne linije fronta, riskirali su svoje živote pomažući građanima, a mi dosad nažalost nismo rekli niti hvala. Svakako je to nepravda prema tim ljudima i ja pozivam i ministra i ministarstvo da u što skorije vrijeme nađe načina da se i tim ljudima prizna status sudjelovanja u ratu.

Mada znam da su svi hrvatski branitelji evidentirani u registru, pa tako i poginuli i nestali hrvatski branitelji, pozivam ministra sa prijedlogom da se ti ljudi posebno istaknu, odnosno da se formira poseban registar poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i javno objavi. Ne mislim pritom na interes, mislim doista na publikaciju koja bi bila reprezentativna. Na taj način bi iskazali posebno poštovanje prema žrtvi onih koji su najzaslužniji što smo danas dio uljuđene Europe.

Osim ovih koje sam izdvojio postoji još cijeli niz poboljšanja, ali o tome je više govorio i sam predlagatelj i za ta poboljšanja također držim da ih treba podržati. Na samom kraju ono što izaziva najviše bure u javnosti, a to je zakonsko reguliranje i stvaranje zakonskih pretpostavki za objavu Registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Povijest nastanka registra i razloge zbog čega je do tog došlo poznajemo. Prilikom podjele dionica fonda bilo je potrebno evidentirati sve branitelje na jednom mjestu i potom izračunati njihove udjele. Tad su podaci prikupljeni od MUP-a, MORH-a. I na kraju rezultat toga za jedno i za drugo rekao bih da je loš. Registar je zasigurno trebao biti bolje i preciznije napravljen, a izračun pravedniji, pa se ne bi dogodilo da ljudi koji su sudjelovali na primjer u akciji Maslenica imaju jedan bod za dan rata. Ali pustimo to jer to su stvari koje danas više na žalost ne možemo promijeniti.

Do danas nije razjašnjeno što je to neborbeni sektor u ratu i za kakve je namjene takav formiran. Upravo taj tzv. neborbeni sektor koji ne postoji niti u jednoj državi koja je prošla kroz rat jeste u jednom dijelu kamen spoticanja. Ono što nije u potpunosti jasno jeste također broj hrvatskih branitelja koji su evidentirani u registru i koji iznosi 501 tisuću 666. Taj broj od momenta kad je obznanjen hrvatskoj javnosti izaziva prijepore kako među samim braniteljima i udrugama branitelja, tako i među običnim građanima.

Osim toga, do prije dvije godine je bilo moguće uz pomoć dva svjedoka dokazati braniteljski status. Dakle, od ”96. pa do prije dvije godine. Ja o tome imam stav da u ratu ili si bio ili nisi bio, nema borbenog i neborbenog branitelja. Svi branitelji su borbeni. Nema naknadnog dokazivanja statusa sa 2 svjedoka, jer uz sve te manipulacije otvara se prostor za ključnu manipulaciju, a to je relativiziranje učešća u ratu inflacijom branitelja. Odatle je i razumljiva potreba i interes za javnom dostupnošću tih podataka. Poštujući veliki interes javnosti i predizborno obećanje nove Vlade krenulo se u stvaranje preduvjeta za objavu jedinstvenog registra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Prije objave registra obavljene su konzultacije sa Agencijom za zaštitu osobnih podataka, sigurnosnim agencijama, MUP-om i MORH-om. Ministar je također istaknuo u više navrata kako će se pri objavi registra poštivati odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka kao i Zakona o tajnosti podataka.

Planirano je da se registar objavi kroz opći i posebni dio. U općem dijelu nalazit će se podaci o branitelju, ime, prezime, ime roditelja, datum, mjesto rođenja, spol, mjesto prebivališta, adresa stanovanja, status hrvatski branitelj ili hrvatski branitelj – dragovoljac iz Domovinskog rata, ukupan broj dana sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru, pripadnost MORH-u ili MUP-u.
U posebnom dijelu nalazit će se podaci o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata i to naziv postrojbe kojoj je pripadao tijekom Domovinskog rata i razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu. Temeljem izmjene zakona koji su predloženi javno će biti dostupni u elektroničkom obliku osobni podaci branitelja, ime prezime, ime jednog roditelja, datum i mjesto rođenja, ukupno razdoblje sudjelovanja u Domovinskom ratu, pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru prikazano po broju dana, pripadnost MUP-u ili MORH-u. Tim podacima privatnost neće biti ugrožena a svi podaci će se moći objaviti samo uz izričitu pismenu privolu branitelja ovjerenu kod javnog bilježnika, odnosno u slučaju poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja uz izričitu privolu najbliže rodbine prvog nasljednog reda.

I za kraj ostaje pitanje da li će objava registra izazvati nove optužnice protiv hrvatskih branitelja. Siguran sam da neće i to iz nekoliko razloga. Prvo je stoga jer je Domovinski rat bio pravedan, obrambeni i nametnut Hrvatskoj. Drugo, siguran sam da je ogromna većina hrvatskih branitelja ratovala poštujući sve konvencije, kodekse i običaje ratovanja.

I treće, sama Hrvatska je tijekom godina smogla snage i sama procesuirala i procesuira one pojedince koji su se ogriješili u pravila ratovanja. Mislim da je svima jasno da bi ti ljudi na žalost imali problem i bez objave registra i nije registar taj na temelju kojeg se pokreću istrage na temelju kojih se dižu tjeralice ili obavlja uhićenje.

Na drugoj strani stoji također činjenica da neobjavljivanje registra nije spasilo, na primjer, hrvatskog branitelja Purdu od uhićenja. Ono što je tad pomoglo jesu činjenice koje su išle u prilog njegovoj nevinosti i sustav RH i tadašnji stav tadašnje premijerke i Vlade.

Ja čvrsto vjerujem da je sustav RH pravna država Hrvatska i njezin aparat u stanju zaštititi nevine i one koji su je stvarali i kazniti počinitelje djela koja nikom nisu na čast. Također, vjerujem u moć naše diplomacije ma koliko bila nejaka, ali vjerujem u njenu moć, u zaštiti svih hrvatskih građana, posebice hrvatskih branitelja u cijelom svijetu.

Na kraju krajeva to i jest temelj države za koju smo se svi zajedno borili. Klub SDP-a će podržati izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.